Marija Montesori je utvrdila da je period osetljivosti ne samo za ucenje slova vec za citanje i pisanje kod dece do 4,5 godine (naravno, postoje individualne razlike), kada su oni u stanju da bez napora, kroz igru, nauce da citaju i pisu, dok kasnije to uce ali sa naporom. Dakle, nikako nije prerano u ovom uzrastu detetu ponuditi takvu mogucnost. Naravno, ako uopste nije zainteresovano moze se sacekati ali je steta propustiti taj period i veliki broj dece je stvarno tada i zainteresovan i lako uci slova. Marija Montesori je razvila razne vezbe za ucenje citanja i pisanja od kojih su verovatno najpoznatija slova koja se naprave od smirgl papira i koja deca jedno po jedno uce, prelazeci kaziprstom kako bi osim vizuelne imali i taktilnu percepciju i pamcenje slova, sto je od velike vaznosti jer je culo dodira kod dece izuzetno razvijeno a njegovo koriscenje u ovom uzrastu olaksava ne samo usvajanje slova vec i razvoj niza drugih vestina. Takodje je koristila pokretnu azbuku i obelezavanje predmeta, cim dete prepoznaje neka slova, sastavlja reci i bukvalno sve u ucionici je imalo na kartici ispisan naziv. Deca su cak u to vreme (1907.) bila u stanju da kada jednom pocnu, za jako kratko vreme savladaju sva slova (mesec i po dana) i da zatim vezbaju citanje i na kraju pisanje. Inace su majke dece koja su isla u prvi Montesori vrtic molile Mariju Montesori da ih nauci da citaju i pisu bas kako bi im olaksali polazak u skolu. Ta deca su pokazivala i mnogo bolje rezultate u ucenju citanja i pisanja od starije dece u skoli. I takodje zanimljivo, da su prvo ucili pisana a onda stampana slova, jer su pisana deci laksa za pisanje.
Za one koji su zainteresovani, evo osnovnih vežbi iz priručnika Montesori vrtića Neven, ovde sam ih samo pobrojala, ako je neko zainteresovan, za svaku postoji objašnjenje sa opisom materijala koji se uglavnom može lako napraviti i načina na koji se radi.
Put ka savršenom ČITANJU: - Reči grupisane prema grupama slika. - Dogodovštine i stihovi koje deca kazuju. - Izgradnja priče oko jedne centralne teme. - Igra pitanja. - Vaspitavanje dece tako da vole i poštuju knjigu. Kutak za knjige. - Podsticanje samouverenosti. Podsticanje govora. Neka dete priča o svojim doživljajima. - Priprema duha za čitanje raščlanivanjem reči na glasove. Slova os šmirgl papira. - Izražavanje misli pomoću simbola, pokretna azbuka. - Potpuno vladanje mehaničkim procesom, fonogrami, zagonetke. - Negovanje shvatanja reči i bogaćenje fonda reči: klasifikacija, definicije. - Razumevanje funkcije i odnosa reči. Vežbe sa simbolima u boji za razlikovanje vrsta reči. - Čitanje i analiza. - Analiza sastava rečenice. - Proučavanje reči. - Upotreba biblioteke.
Koriste se : - Karte za čitanje uz predmete detetove sredine - Fonetska kategorizacija čitanja - Kartice sa definicijama Osnovne sposobnosti potrebne za učenje PISANJA su: 1. Manuelne sposobnosti a) ruka mora postati «lagana», pokreti u članku moraju biti opušteni prilikom korišćenja olovke b) držanje olovke među prstima c) sinhronizovanje pokreta ruke
2. Intelektualne sposobnosti a) logičko razmišljanje -jasna slika o tome šta hoće da saopšti -jasna artikulacija tokom govora b) odgovarajući fond reči c) sposobnost analize (sposobnost raščlanjenja reči na glasove) i sinteze (oblikovanje reči od glasova).
Priprema se vrši indirektno i direktno. Indirektna priprema obuhvata i vežbe svakodnevnog života: - savijanje salveta - presipanje zrnevlja kašikom - sipanje zrnevlja iz bokala - sipanje vode pomoću levka - otvaranje i zatvaranje flašica sa različitim otvaračima - odvrtanje i zavrtanje šrafova - nizanje perli - seckanje makazama - otključavanje katanaca - ramovi za oblačenje - aranžiranje cveća.
Indirektna priprema obezbeđuje: a) Koordinaciju i kontrolu pokreta - prsti, šaka, cela ruka - vežbanje prstiju koji se koriste pri pisanju (palac, kažiprst i srednji prst) - olabavljivanje ručnog zgloba - kružno kretanje levo i desno - koordinacija očiju i ruke b) Doživljaj i organizaciju jednog radnog procesa - izlaganje pomoćnih sredstava – sortirano prema njihovoj upotrebi - radnje koje slede u nizu - sređen radni prostor c) Motivaciju, koordinaciju, istrajnost - aktiviranje unutrašnjih potreba i njihovo udovoljavanje - spoljašnji red koji doprinosi formiranju unutrašnjeg reda - pospešivanje i povećavanje samostalnosti.
Direktna priprema obuhvata: 1. Igru sa glasovima korišćenjem slova od šmirgl papira i pokretne azbuke, radi identifikacije pojedinih glasova iz reči po sluhu 2. Popunjavanje formi (može biti geometrijski ili neki drugi oblik čije ocrtavanje zahteva kontrolisano držanje olovke a popunjavanje kontrolisano vodjenje olovke) 3. Slova od šmirgl papira koja angažuju čulo vida, dodira i sluha 4. Pokretna azbuka (dete sastavlja reči pošto je naučilo da prvo čuje glasove, glasove povezuje sa jednom formom i ređa ih u odgovarajućem nizu).
Inace, zanimljivo je da je matematika takodje u ovom periodu interesantna deci i da je lako usvajaju, pa bez napora mogu brojati do 1000, znaju sve matematicke operacije i sto je najvaznije uvek se polazi ne od mehanickog ucenja brojeva (dakle moze nauciti da broji i do 300 ali ako je mehanicki to nema nikakvu vrednost) nego se prvo stice uvid u pojam kolicine pa se zatim za kolicinu vezuju simboli - brojevi. Tako dete uci matematiku sa razumevanjem i pomocu posebnih materijala i vezbi, u sustini veoma jednostavnih, u stanju je da usvoji osnovne matematicke i geometrijske pojmove i operacije sto je u skoli mnogo teze ne samo zato sto je opet prosao period osetljivosti za matematiku vec i zato sto je nacin rada potpuno drugaciji (mozda zato toliko dece ima problema sa matematikom?).
|